Istraživači koji se bave planiranjem za budućnost teško da su poznati po jednoglasnosti po nekom pitanju, ali se u jednom svi čvrsto slažu: svet se kreće ka mega-gradu. Čak i danas više ljudi živi u velikim urbanim okruženjima nego u ruralnim oblastima, a za 25 godina će čak 70 posto svetskog stanovništva živeti u mega-gradovima. Procenjuje se da će se u tom vremenskom okviru gustina naseljenosti na svetu udvostručiti.
Ova brza urbanizacija znači da se svetski urbanistički i regionalni planeri suočavaju sa gigantskim problemima, i to u velikoj meri kad su u pitanju životna sredina i klima, pošto gradovi koji rastu velikom brzinom na njih postavljaju značajna opterećenja.
Cilj Ujedinjih nacija da se ograniči globalno zagrevanje za dva stepena je usvojen kao norma u ovom kontekstu. Evropska unija je obećala da će smanjiti emisije gasova koji proizvode efekat staklene bašte za 20 posto pre 2020. godine - a povećaće na 30 posto ukoliko druge zemlje takođe pooštre svoje eko ciljeve. Isti ovaj trend se može videti i na drugim mestima u svetu.
Na pitanje kako današnji veliki gradski centri mogu nastaviti da rastu kad se uzmu u obzir ovi sve oštriji ciljevi, odgovaraju eksperti sa dve reči: veća gustina. Pošto su rasli bukvalno decenijama, veliki gradovi sutrašnjice će sada početi da rastu ka unutra, ka centru.
"Sa sve gušćom strukturom stanovništva, ljudi imaju pristup većem nizu usluga i objekata unutar manjeg opsega. Ovo zauzvrat smanjuje putne zahteve i povećava upotrebu održivih transportnih metoda kao što su hodanje i biciklizam", kaže Sverker Hanson, inženjer urbanizma i planer transporta u međunarodnoj konsultantskoj instituciji Sweco. On nastavlja:
"Iste prednosti sve veće gustine stanovništva mogu se videti kad je u pitanju logistika. Već postoji trend ka većem broju distributivnih terminala u i oko velikih gradova. Sa gušće naseljenim gradovima u budućnosti će biti moguće formiranje jednog velikog terminala za utovar i istovar po okrugu, sa distributivnim kamionima na električni pogon koji pružaju usluge isporuke, baš na vreme - domaćinstvima i kompanijama.
Drugi trendovi su koordinacija transporta na velike daljine i distributivnog transporta i stvaranje javnog transporta za robu.
Međutim, sve veća gustina stanovništva i sve više promišljeniji - i optimizovani po pitanju životne sredine - urbani centri neće rešiti drugi veliki problem s kojim se suočavaju planeri: kako će se snabdevati mega-gradovi sutrašnjice. Matematika je jednostavna: više ljudi znači i sve veću potrebu za robom široke potrošnje i hranom - i radikalan porast potrebe za transportom u gradovima.
"Mi se krećemo ka situaciji u kojoj će mnoge naše rezerve fosilnih goriva, kao što nafta i zemni gas, početi da presušuju. Ovo, kao i sve veća potražnja za energijom će dovesti do sve većih cena energije. Povezano za pitanjem klime, to znači da će ključ za transport sutrašnjice biti energetska dovoljnost", kaže Lars Mårtenson, direktor za pitanja životne sredine u kompaniji Volvo Trucks.
On smatra da se transportna infrastruktura sutrašnjice mora zasnivati na sve većoj sinhronizaciji svih postojećih transportnih metoda. Brodovi, železnica i kamioni - svi će morati da rade «rame uz rame».
"Budućnost je u širokom nizu transportnih metoda. Mi moramo da radimo na poboljšanju sinergija između njih. Ovo je oblast u kojoj mi imamo značajan potencijal za poboljšanje", objašnjava Lars Mårtenson.
U oblasti drumskog transporta već postoji jasan trend ka sve većim i težim kamionima za duže razdaljine. I ovi energetski-intenzivni transporti su u fokusu najnovijih strateških napora kompanije Volvo Trucks vezano za zaštitu životne sredine.
U jedinstvenom projektu razvoja zajedno sa Evropskom unijom, Švedskom energetskom agencijom, danskim specijalistom za hemikalije Haldor Topsoem, petro gigantima Total i Preem i proizvođačem biogoriva Chemrec, između ostalih, u toku je i projekat koji za razvijanje potpuno novog tipa biogoriva: dimetil eter ili DME.
DME je gas koji se pretvara u tečnost pod niskim pritiskom, što znači da je relativno jednostavan za korišćenje. On se danas koristi za niz svrha, između ostalog i kao izbacno punjenje u sprejevima, kao gorivo u upaljačima za cigarete i kao osnovna hemikalija u proizvodnji plastike.
DME se može proizvoditi i iz zemnog gasa i iz niza izvora biomase, u kom slučaju je poznat pod nazivom Bio-DME.
Kao gorivo u dizel motoru, DME pruža isto toliko visoko efikasnu stopu kao i tradicionalni dizel motor, ali niži nivo buke. U procesu sagorevanja se ne stvara čađ, tako da se može koristiti daleko jednostavniji metod post-tretmana izduvnih gasova. Osim toga, motor može da proizvodi viši obrtni momenat pri startovanju, i tako poboljšava sposobnost vožnje.
Kad se sve ovo uzme u obzir, Bio-DME je idealno gorivo za dizel motore.
Projekat kompanije Volvo uključuje razvoj DME goriva iz crne tečnosti koja je nusproizvod šumarske industrije. Zajedno sa Chemrec fabrikom u mestu Piteå, na severu Švedske započeta je izgradnja objekta za ekstrahovanje DME iz crne tečnosti dobijene iz obližnje fabrike drvene pulpe. Hemikalije iz kuvanja, koje su proizvedene gasifikacijom crne tečnosti, zatim se vraćaju u fabriku pulpe, i tako se stvara zatvoreno kolo koje karakteriše energetska efikasnost bez premca.
"Od proizvodnje goriva do njegove upotrebe u motoru, DME je najefikasnije postojeće biogorivo. Svaki hektar zemlje proizvodi pet puta više transportnog opsega sa DME u poređenju sa biodizelom", kaže Per Salomonson, menadžer projekta DME u kompaniji Volvo Technology.
Sa ogromnim procentom (od 95 posto) manjeg uticaja na životnu sredinu nego od konvencionalnog dizela iz nafte, DME je naročito pogodan za transport koji troši puno goriva - što je tačno onaj tip zadataka vožnje teških tereta na velike daljine koji će snabdevati rastuće mega-gradove sutrašnjice.
Međutim, ništa ne sprečava da se DME, ako postane uspešan, koristi i za druge svrhe.
"Pošto se DME može proizvoditi iz svih vrsta biomase, on može postati životan čak i za zemlje koje nemaju neku značajnu šumarsku industriju. Na primer, mogao bi se koristiti za druge svrhe, a ne samo kao gorivo za vozila. U Kini, na primer, DME se koristi kao aditiv u tečnom petroleju za upotrebu u domaćinstvima", objašnjava Per Salomonson.
U okviru ovog projekta, koji je započet u septembru prošle godine i koji će se rastegnuti tokom ukupno četiri godine, 14 test kamiona će biti napravljeno za upotrebu na terenskim testovima širom Švedske, počev od leta 2010. godine.
"Sa holističkog stanovišta, DME je jedno od biogoriva druge generacije koje najviše obećava. Bio-DME projekat stvara uzbudljive nove mogućnosti za testiranje DME u realnim uslovima među našim redovnim klijentima", kaže Lars Mårtenson, direktor za pitanja životne sredine u kompaniji Volvo Trucks.
Činjenice o DME
DME (di-metil-eter) je gas koji se pretvara u tečnost pod niskim pritiskom. On se može koristiti manje-više kao i tečni petrolej gas (LPG). Danas se DME koristi, pre svega, kao izbacno punjenje u sprejevima.
DME se može proizvoditi iz zemnog gasa a i iz niza različitih formi biomase. Prema procenama Evropske unije, do 2030. godine Bio-DME ima potencijal da zameni više od 50% dizela iz nafte koja se danas koristi za drumski transport teških tereta.
Kada se Bio-DME pravi iz biomase preko crne tečnosti u fabrici pulpe, rezultat je 95 posto niža emisija ugljen dioksida u poređenju sa fosilnim dizelom. Istovremeno, on je pet puta efikasniji od biodizela u smislu transportnih kilometara dobijenih iz svakog hektara zemlje koja se koristi za biljne sirovine.
Zajedno sa Evropskom unijom, Švedskom energetskom agencijom, danskim specijalistom za hemikalije Haldor Topsoem, kompanijama Total, Preem i proizvođačem biogoriva Chemrec, među ostalima, kompanija Volvo Trucks je uključena u projekat ispitivanja potencijala Bio-DME kao budućeg goriva za vozila.
Kičma projekta je Chemrec-ovo postrojenje za gasifikaciju u mestu Piteå. Ono će uzimati crnu tečnost iz obližnje fabrike pulpe, ekstrahovati DME iz crne tečnosti, a onda vraćati neke hemikalije od kuvanja u fabriku pulpe. Energetski sadržaj crne tečnosti, koja se danas koristi za grejanje i druge svrhe, biće zamenjen drugim izvorima biomase, u formi industrijskog otpada koji se ne koristi u industriji hartije. Ova biomasa se sastoji iz šumarskih ostataka kao što su grane, koje trenutno nisu u potpunosti eksploatisan resurs iz šuma.
Trenutno se pravi 14 test kamiona, a od leta 2010. oni će biti testirani na terenu u redovnom svakodnevnom radu od strane klijenata širom Švedske. Preem će izgraditi stanice za gorivo tako da kamioni mogu da se koriste pod potpuno normalnim radnim uslovima.
5. oktobar 2009.